Intervju s državnim prvakom u brzom čitanju
Domagoj Lovrić bivši je učenik naše škole i dobar prijatelj moje sestre. Od nje sam doznao o njegovim uspjesima u brzome čitanju u kojemu je bio državni prvak. Brzo je čitanje metoda čitanja koja mene i mnoge druge zanima. To je bio povod mome intervjuu s njim. Htio sam saznati još više, pa i svoje prijatelje upoznati s njim, ali nije mogao doći u školu pa sam ovaj prvi ozbiljniji novinarski zadatak obavio u kavani u kojoj Domagoj povremeno radi. Domagoj živi u Slavonskome Brodu. Nakon završene srednje škole upisao je Ekonomski fakultet u Zagrebu, ali je ubrzo shvatio da to nije za njega pa upisao pravo u Osijeku. U slobodno vrijeme rješava križaljke, čita Autoklub i povremeno konobari.
O BRZOM ČITANJU
Što je to brzo čitanje?
Brzo je čitanje zbirka metoda čitanja kojima se pokušava povećati postotak čitanja s razumijevanjem i zadržavanjem potrebnih informacija. Samo čitanje sastoji se od letimičnog pregleda riječi više puta kako bi naš mozak to lakše upamtio i stvorio cjelinu. S obzirom na to da mozak prirodno radi brzo, čitanje uobičajenim načinom ga usporava, a samim time on se i slabije sjeća stvari. Brzim čitanjem mozak brže radi i na taj se način nalazi u svom normalnom stanju te tako lakše pamti i doživljava stvari.
Za brzo i uspješno čitanje bitna su dva čimbenika: emocija i glazba. Kad u čitanje unesemo emociju i dodamo joj imaginaciju, dobivamo moćnu memoriju koja nam je potrebna. Što se tiče glazbe, mnogi misle da ona ometa, odvraća pozornost, no to nije tako. Sve oko nas ima neki svoj ritam; srce, disanje pa i mozak. Stoga, slušamo li odgovarajuću glazbu, rad se mozga pojačava i možemo se bolje usredotočiti, koncentrirati i uspješnije usvajati znanje. Glazba treba biti instrumentalna, bez riječi i s puno ritma. Tijekom brzog čitanja najvažnije su mi dvije stvari: radoznalost (proučavanje knjige, postavljanje pitanja o knjizi) i koncentracija.
Kako započinje taj proces?
Uzmem knjigu u ruke. Potom prelistavam stranice sporije pa brže od početka do samoga kraja, zatim pregledavam korice i sadržaj na kraju knjige. Nakon toga stvaram emocije vezane uz knjigu te imaginaciju i radoznalost za otkrivanjem daljnjih podataka. Poslije toga slijedi koncentracija i stvaranje mentalnih mapa kako bi se olakšalo čitanje i sam proces brzog čitanja.
Koliko treba vremena za svladavanje i usavršavanje te vještine?
Tečaj brzog čitanja trajao je otprilike tjedan dana, nekih petnaest sati. Za usavršavanje potrebno je još 15 – 20 dana, a poslije, kao i strani jezik, treba to stalno usavršavati.
Je li to trajna vještina?
Iskreno, mislim da jest, ali ako se ne koristi stalno, onda se zaboravi. U tom slučaju, nakon ponavljanja i učenja, ponovno se može svladati.
Koliko činjenica možeš zapamtiti brzim čitanjem?
Ovisi o kakvim se činjenicama radi, ali mogu zapamtiti nekih 75-80 % činjenica iz teksta. Ako se radi o godinama, datumima koje je malo teže zapamtiti, treba mi malo više vremena. Zato imam olovku i papir sa strane pa zapisujem radi lakšeg zapamćivanja.
Koliko ti treba vremena za čitanje knjige od 200 stranica?
S pripremom i svime oko četrdeset pet minuta do sat vremena kada sam u
najboljoj formi.
Praviš li bilješke dok čitaš?
Naravno, postoji dio u brzome čitanju koji se zove mentalna mapa. Netko ih piše opširnije netko kraće. Ja pišem samo neke stvari koje ne mogu zapamtiti ili teško pamtim. Kako bih se mogao koncentrirati na tekst, zapisujem ih sa strane. Onda ih poslije mogu lakše upamtiti.
Koliko stranica bilježaka napišeš za knjigu od 200 stranica?
Možda stranicu malo više od jedne stranice A5 formata.
Postoji li razlika između čitanja stručnih knjiga i beletristike, odnosno lijepe književnosti?
Naravno da postoji. Beletristika je, uglavnom, jednostavno štivo, a u stručnim je knjigama više stručnih termina pa je možda malo složenije. Ne svakome, ali meni osobno jest. Brzim čitanjem teže svladavam gradivo stručnih, pravnih knjiga pa još uvijek dvojim između stare i nove tehnike učenja.
Koliko ti ta vještina pomaže u svakodnevnim obvezama?
Pa u konkretnim obvezama baš i ne pomaže, jedino što mi treba manje vremena za
čitanje pa imam više vremena za druge stvari.
Kako si doznao za tečaj brzog čitanja?
Tečaj mi je preporučila sestra. Ona ga je prošla i bila oduševljena pa sam ga iz radoznalosti, ali i potrebe, upisao i ja.
Koliko ti treba vremena da se pripremiš za ispit čiju je literaturu teže čitati i svladati?
U punoj koncentraciji, nekih sedam do deset dana. Čitanjem i učenjem svaki dan po šest do osam sati dovoljno je da se svlada ispit od sedamsto do osamsto stranica.
O NATJECANJU
Reci nam malo o natjecanjima u brzome čitanju. Kada i gdje su se održala? Koje si mjesto osvojio?
U Hrvatskoj su održana dva natjecanja u brzome čitanju, 2006. i 2007. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižici u Zagrebu u organizaciji tvrtke In Optimum, čiji sam tečaj i pohađao. Godine 2006. bio sam prvi državni prvak u Hrvatskoj s pročitanih 69 stranica u minuti i 74 % razumijevanja.Osvojio sam skuter. Sljedeće godine bio sam treći i osvojio digitalnu kameru. Kasnije nije bilo velikog interesa za natjecanja pa i nisu više održavana, ali su najavili mogućnost ponovnog održavanja.
Zašto si se prijavio na natjecanje?
Iskreno, nisam se sam prijavio, nego su me oba puta zvali iz In Optimuma. Prvi put sam sudjelovao iz radoznalosti, a drugi put htio sam provjeriti koliko sam u formi.
NEDOSTACI I PREPORUKE BRZOGA ČITANJA
Ima li brzo čitanje nedostataka?
Nedostatak bi možda bio što u toj brzini preskočite neke činjenice pa onda morate još koji put proći gradivo.
Kombiniraš li obje tehnike čitanja?
Naravno, dnevne novine i neke časopise još uvijek čitam na stari način pa i knjige za koje sam raspoložen čitam sporo i polako uživam u njima. Kad mi se baš ne da, čitam brzo.
Voliš li ti uopće čitati?
Naravno, ali dok sam bio mlađi, imao sam više vremena za čitanje, a sada imam manje. Ipak, kada god stignem, nešto čitam
Kome bi preporučio tehniku brzoga čitanja?
Svakome! Osobito učenicima, studentima, svima koji žele usavršiti svoju tehniku čitanja i čitati brže. Time bi dobili i veću moć koncentracije koja će im koristiti i za neke druge potrebe.I ti to možeš. Važna je samo volja i upornost.
Arian Buzak
