Što znamo o kruhu
Kruh je simbol blagostanja i mnogi ga smatraju najvažnijom hranom u svakodnevnome životu. Nažalost, mnogi si danas ne mogu priuštiti svaki dan svježi kruh jer živimo u doba kada ima puno nezaposlenih i siromašnih. Mislim da bismo svi trebali imati dovoljno kruha i da nitko ne bi trebao biti gladan.
Prvi su kruh pravili Egipćani u raznim oblicima, i to najčešće u obliku životinja koji su kasnije posipali raznim sjemenkama. Kruh od bijeloga brašna bio je povlastica bogatih, a oni su siromašniji jeli crni kruh. Kruh se najčešće pravi od brašna, vode, soli, masnoće i kvasca. U smjesu se može dodati još mlijeko, razne sjemenke, voće i drugo. Ovisi što volimo. Ljudi ga rade na različite načine (okrugli, duguljasti, pravokutni…) i upotrebljavaju različite vrste brašna. Pročitala sam da postoji pirovo brašno, heljdino, kukuruzno, bademovo, kokosovo, integralno… Kruh nije poželjno jesti u velikim količinama jer sadrži ugljikohidrate koji debljaju. Kruh koji možemo kupiti u pekarnicama i trgovinama, sadrži puno nezdravih sastojaka poput aditiva i konzervansa. Zbog toga sve više ljudi sami peku kruh.
Mnoge trgovine bacaju kruh koji taj dan ne prodaju. Na svjetskoj razini godišnje se baci oko 1,3 milijarde kruha. Kruh se ne bi smio bacati. Znam da postoje pekarnice koje višak kruha podijele. Mnoge naše domaćice znaju kako iskoristiti ostatke kruha. Najčešće su to krušne mrvice koje dobiju mljevenjem staroga osušenog kruha, neki ga pohaju dok drugi prave bruskete sa začinskim biljem.
Pronašla sam neke izreke i tumačenja za riječ kruh:
- Trbuhom za kruhom – ljudi koji nemaju novca odlaze u druge gradove ili države u potragu za poslom.
- Kruh sa sedam kora – simbolizira težak i mukotrpan posao.
- Dobar kao kruh – simbolizira dobrotu domaćina.
- Dok je kruha, nema gladi – to znači dok imamo kruha, nismo gladni.
Marta Arsenić
Fotografije: unsplash.com
